2017-03-13 07:51:30

DOMAĆA ZADAĆA - KORIST ILI NEDAĆA?

Nedavno je u medijima osvanula vijest kako neke hrvatske škole kreću s eksperimentalnim projektom “30 dana bez domaće zadaće”. Čitav je projekt temeljen na idejama finskog obrazovnog sustava koji već godinama slovi kao jedan od najboljih obrazovnih sustava u svijetu. Naime, finski učenici nemaju domaću zadaću, a postižu izvrsne rezultate. Učenici sedmih razreda komentarom su izrazili svoje mišljenje o ovoj temi, dok su polaznice novinarske grupe provele anketu o svrsi domaće zadaće uopće.

U mnogim se školama primjećuje da su učenici povremeno preopterećeni domaćim zadaćama, što utječe na njihovu posvećenost nastavi i interesu prema školskim aktivnostima. Umorni zbog prezaposlenosti izvan školskih zidova, učenici nemaju volje za praćenje nastave i nepažljivi su tijekom sata.        

     Finske su škole pronašle rješenje za ovaj problem. Uveo se specifičan sustav obrazovanja – učenici nemaju domaće zadaće, a u školi ostaju nekoliko sati duže u odnosu na hrvatske škole. Istraživanja su pokazala sjajne rezultate, budući da je već godinama poznato da je finski obrazovni sustav najbolji na svijetu. Vjerujem da bi se takav način podučavanja trebao proširiti i na druge zemlje, pa tako i u Hrvatsku. Bilo bi poželjno da učenici imaju domaće zadaće jedino pred ispite kako bi lakše svladali gradivo, no ostatak vremena dolazili odmorniji u školu, rasterećeni i bezbrižni. Međutim, ako je neko gradivo posebno zahtijevno, u predmetima poput Hrvatskog i Matematike, bilo bi dobro povremeno pisati domaće zadaće kao vježbu.

     Mislim da bi ovakav sustav bio koristan i da bi doveo do pozitivnih promjena u našim školama.                               

Maria Leana Đolonga, 7.b

Problem svih učenika u svim školama je pisanje domaće zadaće jer mnogi učenici misle da  ona oduzima njihovo slobodne vrijeme. Ja se slažem s njima jer domaća zadaća uistinu oduzima naše slobodno vrijeme te nas ponekad i umara. Kada ne bismo pisali domaću zadaću, vrijeme bismo mogli utrošiti na bavljenje nekim sportom.

            Ja mislim da bi se u Hrvatskoj trebao početi primjenjivati finski model obrazovanja u svim osnovnim školama. Tada učenici ne bi imali domaću zadaću, mogli bi se posvetiti sebi, kao i treniranju nekog sporta koji ih zanima. Također, profesori ne bi morali trošiti svoje slobodno vrijeme na pregledavanje i ocjenjivanje naših domaćih zadaća. Profesori bi bili zadovoljniji i našim radom na satu jer bismo bili pažljiviji, odmorniji i koncentriraniji.

            Dokaz da sve to dobro funkcionira su škole u Finskoj koje imaju jedan od najboljih obrazovnih sustava u Europi, pa čak i u svijetu. U Finskoj su istraživanja pokazala da takav oblik rada bolje utječe na učenike. Zadarska škola Krune Krstića dokazala je da se takav sustav može uvesti i u Hrvatsku, bez obzira na to što su ga oni provodili samo 30 dana, no i to je dobar početak.

Matteo Zausnig, 7. b

Domaće zadaće znaju zadavati velike probleme učenicima. Većina ih ne voli pisati, a nekima pak zadaje glavobolju. Sve smo to čuli od učenika koji bi kući dolazili umorni žaleći se na preopsežnu domaću zadaću i previše učenja. Zato mislim da bi nam sljedeće promjene mogle doista pomoći.

     Naime, profesori misle da bi učenicima domaća zadaća pomogla u učenju. Ali to nije baš istina. Po mom mišljenju, malo vježbe kod kuće bi dobro došlo. No ako učenik ne shvati gradivo u školi, vježba mu neće pomoći. Zato mislim da bi učenik bio manje opterećen kući ako više sati provede u školi. Također, ako učenik nema zadaće, mogao bi više vremena provoditi vani i stjecati nove prijatelje, razvijati svoje sposobnosti i otkrivati nove talente. Primjer su nam finske škole koje su ujedno i najbolje škole na svijetu. Njihova tajna je upravo u tome što nemaju domaće zadaće. Po mojem mišljenju, i profesori bi bez domaće zadaće imali manje posla. Često kad nam zadaju neku zadaću, najave da će ju ocijeniti. I kad nam pokupe zadaću, ne stignu ju ocijeniti u jednom danu od toliko ostalih obaveza. Zato ovaj projekt ne bi pomogao samo nama, već i profesorima.

     Neke hrvatske škole bile su potaknute na veliku promjenu jednom malom porukom. Zato, ako se svi dovoljno jako potrudimo, možemo ostvariti jednake promjene i u našoj školi. Možemo se ugledati na najbolje škole na svijetu, zar ne?

Melani Priskić, 7. b


Osnovna škola Viktora Cara Emina Lovran